Zdrava beba, zdravo dijete

Pelene i ultrazvuk za zdrav kuk

Razvoj kukova kod beba

Bebe na svijet dolaze sa nezrelim i nerazvijenim kukovima koji s vremenom sazrijevaju. Za sprečavanje nepravilnosti u razvoju i najtežeg razvojnog poremećaja - iščašenje kuka (evolutivna dislokacija), kao najbolje metode prevencije koriste se rani ultrazvuk i široki povoj.

I jedno i drugo je neškodljivo i preporučljivo, čak i kada je sa kukom sve uredu i njegov razvoj ide „po planu“, kaže magistar medicinskih nauka dr Zoran Paunović, dječiji hirurg - ortoped, načelnik Službe za ortopediju i traumatologiju Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“ u Beogradu.

Pregledi kukova kod beba

-  Prvi ultrazvuk poželjno je obaviti sa šest sedmica starosti djeteta  - napominje dr Paunović. - Drugi kontrolni pregled kukova obavlja se sa tri mjeseca, a treći sa šest. Do tog uzrasta je najbitnije pratiti razvoj kuka.  Ako ni tada nismo zadovoljni nalazima, praćenje se nastavlja dok ultrazvučni nalaz ne bude zadovoljavajući . 

Ako se na prvom pregledu otkrije da kuk nije dovoljno razvijen, ljekar, osim širokog povoja, može da preporuči i odgovarajuće vježbe. To ne znači da je kuk patološki izmijenjen, već da nije dovoljno sazrio, što se najčešće dešava kod prijevremeno rođene djece. Ukoliko postoji razvojni poremećaj kuka, najčešća neoperativna metoda liječenja je nošenje tzv. Pavlikovih kaiševa.  Od nerazvijene čašice kuka, kao najblažeg oblika problema, može doći do iščašenja ako se ona ne lijeći. Kod iščašenja, čašice su inače plitke, glava butne kosti je van njih a i „mekotkivne“ strukture -  mišići, tetive, zglobna kapsula i hrskavica razvijaju se izmijenjeno.

Zato je rano otkrivanje problema veoma važno -  ako se dijete pregleda tokom prvih šest sedmica života, šanse da se izliječi su 100 posto, a do trećeg mjeseca su  tek 50 posto.

-  Što više vremena prolazi, liječenje je sve neizvjesnije - pojašnjava dr Paunović. - Ukoliko razvojni poremećaj otkrijemo kasno, pušta se da dijete prohoda sa iščašenim kukom i čeka se da napuni dvije i po ili tri godine, pa se onda uradi operacija. Ovaj operativni zahvat, iako se na Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“ radi rutinski, jedan  je od najtežih u ortopediji i dječijoj hirurgiji.

Prevencija iščašenja kukova kod beba

Da ne bi došlo do ovakvih situacija, osim ultrazvuka, kao preventivna metoda koristi se i široki povoj, koji se, iz nepoznatih razloga, u posljednje vrijeme  u našim krajevima izbacuje iz upotrebe.

- Dodavanjem još jedne presavijene pelene (povijanje bebe uz pomoć dvije tetra pelene), čini da bebine noge uvijek budu raširene u zglobu kuka, savijene u koljenima,  a glavice dublje postavljene u čašicama kuka, što stimuliše njegov razvoj - pojašnjava naš sagovornik. -  Do sada je ovo davalo dobre rezultate, logično je i anatomski opravdano. Ranijih decenija u našim krajevima veliki broj djece imao je urođeno iščašenje kuka (a  praksa umotavanja beba sa ispruženim nogama  dodatno je nanosila štetu. Od kada je uveden široki povoj kao preventivna mjera, broj mališana sa iščašenim kukom znatno se smanjio - napominje dr Paunović.

Bez obzira na to što na Zapadu praksa širokog povijanja nije raširena, i što kod nas sve veći broj ljekara smatra da je široki povoj nepotreban, dr Paunović ne vidi razlog za izbacivanje metoda koji je kod nas dao dobre rezultate, a pritom ne šteti bebi, niti joj smeta.

Ultrazvuk bebinih kukova - Kao na dlanu

Ultrazvuk je najbolja metoda da ljekar kao na dlanu vidi bebin kuk i da li se sve razvija kako treba, objašnjava dr Paunović.  Ranije su bebe snimali rendgenom, ali je ta metoda škodljiva, pa je ultrazvuk i u tom smislu mnogo bolje rješenje. Postavlja se pitanje zašto se bebama odmah u porodilištu ne uradi ultrazvuk kukova, ako je rano otkrivanje tako važno. Dr Paunović naglašava da je razlog taj što kod novorođenčadi, zbog fiziološke nezrelosti kukova, rezultati mogu da budu lažno pozitivni.

Ostavi komentar

Trenutno nema komentara